SAVREMENI SVETSKI PISCI - ŽAK RANSIJER
Petak, 20. septembar, drugi program u 23.15.
Da li je moguće stvoriti politiku koja nije umetnost iluzija, kako se desilo da su demokratske institucije postale oligarhijske, o čemu nam sve svedoče "žuti prsluci" u Francuskoj, na koji način umetnost stvara emancipovane ličnosti, samo su neka od pitanja Nede Valčić Lazović na koja odgovara veliki francuski i svetski filozof Žak Ransijer.
Francuska filozofija doživljava svoj veliki "trenutak" u drugoj polovini 20. veka, kad se intenzivno okreće političkim praksama i kritici kapitalizma i neoliberalizma. Postaje politički radikalna, oslanjajuči se na tradiciju francuske revolucije, Pokreta otpora u Drugom svetskom ratu i studentske pobune '68. U to vreme mladi filozof Žak Ransijer (1940. Alžir), kreće drugim putem.
Nakon prvih knjiga "Noć proletera", "Reč radnika", "Učitelj neznalica" u kojima postavlja koncept ravnopravnosti i jednakosti kao svoj filozofski kredo, Ransijer širi svoja istraživanja. Sa radničkih pokreta 19. veka, prelazi na evropsku gradjansku elitu 21. veka u naslovima "Na rubovima političkog", "Metoda jednakosti", "Mržnja prema demokratiji"... Planetarni renome Žaka Ransijera leži i u pitanjima kojima se neprestalno vraća: kakav je danas odnos gradjana prema demokratiji. Ili, kako je došlo do dileme komunizam ili demokratija, kako je došlo do veze kapitalizma I demokratije, ili, pak, do mržnje prema demokratiji? Podjednako zainteresovan i za umetnost, Ransijer odbija većinu klasičnih pristupa kulturi. U knjigama "Politika književnosti", "Filmska fabula", "Emancipovani gledalac", "Podela čulnog", otkriva poreklo demokratije u načinu pisanja velikih francuskih i svetskih autora, kao i u savremenim umetničkim praksama.
Urednik i autor: Neda Valčić Lazović
Snimatelj: Dejan Jovanović
Reditelj: Ivana Stivens
