
Učestvuju: akademik prof. dr Časlav Ocić, prof. dr Zoran Lazović, prof. dr Zoran Bulajić, istoričarka umetnosti Biljana Tomić i autor Slobodan Maldini.
U kapitalnom izdavačkom poduhvatu, na 848 strana sa više od 3.000 fotografija, predstavljeno je bogatstvo likovne umetnosti i arhitekture Srbije – njena duga i vredna tradicija, umetnička zaostavština i izuzetni stvaraoci u svim oblastima likovne umetnosti i kulture, šire uzev. Sa naročitom pažnjom opisana je istorija arhitekture i ostalih likovnih umetnosti: slikarstva, vajarstva, grafike, kao i savremenih umetničkih disciplina i primenjenih umetnosti. Posebno su opisane oblasti savremene umetnosti u Srbiji, stilovi, pokreti i umetničke prakse od perioda nakon završetka Drugog svetskog rata do danas. U njoj su predstavljena najznačajnija dela, biografije i vredna dostignuća naših najpoznatijih umetnika i drugih likovnih stvaralaca koja se danas čuvaju u mnogim srpskim muzejima i galerijama.
Slobodan Maldini diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 1980. godine. Pohađao je specijalističke i poslediplomske studije u zemlji i inostranstvu, u Italiji. Tokom 1977. specijalizuje arhitekturu italijanske renesanse u Vičenci, kod profesora Džejmsa S. Ekermana (Univerzitet Harvard) i profesora Volfganga Loca (Univerziet Кembridž). Član je grupe MEC od 1981. godine. Član ULUPUDS-a od 1984. i dobitnik nagrade Udruženja. Jedan je od najranijih protagonista postmodernog pokreta u arhitekturi početkom 1980-tih u nekadašnjoj Jugoslaviji. Dobitnik je više nagrada za svoje arhitektonske projekte i učesnik na mnogobrojnim izložbama, među kojima su najznačajnije Biennale de Paris (1985), Biennale di Venezia. U periodu 2001–2005. godine na Arhitektonskom fakultetu u Novom Sadu drži četiri kursa predavanja na teme: projektovanje zgrada banaka, hotela, biblioteka i škola. Autor je više knjiga: Senke bogova – deset ogleda o arhitekturi, Enciklopedija arhitekture u dva toma, HAIUPP – obračun honorara arhitekata, Zimska priča, Projektovanje školskih zgrada...
21. juna, u 19 sati, u Atrijumu Narodne biblioteke Srbije