Tihi Don

Mini-serija o tragičnoj sudbini donskih Kozaka i krvavom građanskom ratu u Rusiji, snimljena po čuvenom romanu dobitnika Nobelove nagrade – Mihaila Aleksandroviča Šolohova, subotom i nedeljom na RTS 2 u, 22 sata.

Ovaj grandiozni projekat TV kanala Rusija dobitnik je “Zlatnog orla“ 2017. godine u kategoriji najbolje TV serije , prestižne nagrade ruske Nacionalne akademije filmske umetnosti i nauke i predstavlja četvrtu ekranizaciju jednog od najvažnijih dela svetske književnosti, čija radnja je smeštena na početak 20. veka, upravo pre početka Prvog svetskog rata, a zatim i građanskog rata u Rusiji.

U središtu priče nalazi se porodica Melehov iz Tatarska, potomci Kozaka koji je, na zgražavanje većine, uzeo za ženu Turkinju, koju je zarobio u Krimskom ratu. Nju su sumnjičavi susedi optužili da je veštica, čak su pokušali da je ubiju, ali ih je rasterao njen muž. Njihovi potomci, sinovi i unuci, koji su glavni likovi Tihog Dona, često su nosili nadimak Turčin. Ipak, bili su poštovani u oblasti Tatarska.

Grigori Pantelejevič Melehov je perspektivan mlad vojnik, koji se zaljubljuje u Aksiniju, suprugu porodičnog prijatelja Stepana Astrahova. Između Stepana i nje nema ljubavi, on ju stalno fizički zlostavlja. Kada se Grigori i Aksinija zaljube jedno u drugo i pobegnu, nastaje razdor između Melehovih i Astrahovih. A onda počinju ratovi, Prvi svetski i građanski, u kojima će učestvovati svi najbolji mladi Kozaci i koji će se pokazati kao najkrvaviji ratovi Rusije. Radnja se premešta na Austrougarski front, gde Grigori spasava Stepanov život, ali ni to nije dovoljno da okonča sukob.

U seriji su prilično verodostojno prikazani detalji iz života kozaka, njihova odeća, govor i tradicija. Posuđe i čaše, tiganji od livenog gvožđa, mesingani čajnici, stoljnaci i zavese, drvene škrinje, ramovi za vez, srebrne minđuše i nakit su autentični i prikupljeni su od kolekcionara, lokalnog stanovništva i muzeja, za potrebe snimanja.

Glavne tumače:  Sergej Makovecki, Ljudmila Zajceva, Polina Černiševa i Jevgenij Tkačuk.

Režija: Sergej Ursuljak

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *